Fizički zavod
Fizički odsjek, PMF, Bijenička 32, Zagreb

 
POPIS DJELATNIKA FIZIČKOG ZAVODA

Redoviti profesori

Prof.dr.sc. Emil Babić
Prof.dr.sc. Slaven Barišić
Prof.dr.sc. Antonije Dulčić
Prof.dr.sc. Miroslav Furić
Prof.dr.sc. Amir Hamzić
Prof.dr.sc. Krešimir Pavlovski
Prof.dr.sc. Marijan Šunjić
Prof.dr.sc. Anđelka Tonejc
Prof.dr.sc. Antun Tonejc
Prof.dr.sc. Damir Veža

Izvanredni profesori

Prof.dr.sc. Goranka Bilalbegović
Prof.dr.sc. Damir Bosnar
Prof.dr.sc. Ivan Kokanović
Prof.dr.sc. Mirko Planinić
Prof.dr.sc. Miroslav Požek
Prof.dr.sc. Mladen Vrtar - naslovno zvanje
Prof.dr.sc. Krešo Zadro

Docenti

Doc.dr.sc. Darko Androić
Doc.dr.sc. Dinko Babić
Doc.dr.sc. Mario Basletić
Doc.dr.sc. Matko Milin
Doc.dr.sc. Dalibor Paar

Znanstveni suradnik

Dr.sc. Ivan Kupčić
Dr.sc. Danko Radić

Viši predavači

Dr.sc. Gorjana Jerbić-Zorc
Dr.sc. Maja Planinić

Viši asistenti

Dr.sc. Selim Pašić

Stručni suradnik

Ing. Planinka Pećina

Znanstveni novaci

Ing. Mirko Baćani
Ing. Davor Bernardić
Dr.sc. Igor Bertović
Dr.sc. Vito Despoja
Ing. Ivica Friščić
Ing. Mihael Srđan Grbić
Lana Ivanjek, prof.
Ing. Vladimir Kolbas
Ivana Lončarek, prof.
Dr.sc. Marija Majer
Dr.sc. Mihael Makek
Dr.sc. Ivana Mrkonjić-Radić – radna prava i obveze miruju
Ing. Mario Novak
Ing. Nikolina Novosel
Dr.sc. Damir Pajić
Ing. Nikola Poljak
Dr.sc. Željko Skoko
Dr.sc. Ana Sušac
Dr.sc. Tomislav Ševa
Dr.sc. Emil Tafra
Dr.sc. Ettore Tamajo


Nenastavno osoblje

Jasna Bartolić
Mirjana Bijelić, prof.
Milka Bobić
Leo Boroje, prof.
Jasna Čorko
Ivan Gladović, prof.
Andrea Keller
Hrvoje Mesić
Jasminka Miloš
Sandra Požar
Tomislav Sermek, ing.
Zoran Šips
Marko Šušak, prof.
Dijana Turkalj
Mr. Ankica Valenta
Renato Varga
Slavica Vrčković
Ramza Zukić
FIZIČKI ZAVOD
Predstojnik: prof.dr.sc. Damir Veža
Sekretarica: Jasna Čorko
tel: 4680 334
 

O FIZIČKOM ZAVODU

Kontinuirana predavanja iz fizike počela su na obnovljenom Sveučilištu školske godine 1875/76. dolaskom u Zagreb dr. Vinka Dvořáka, koji je te iste godine postao prvi sveučilišni profesor fizike u nas. On je osnovao Fizikalni kabinet u okviru Mudroslovnog fakulteta i njime upravljao sve do 1911. godine.

Fizikalni kabinet je najprije bio smješten u dvije dvorane prvog kata muzejske zgrade u Demetrovoj ulici. Kada je Sveučilištu predana zgrada na Wilsonovu trgu (danas Trg maršala Tita), u nju se preselio i Fizikalni kabinet, i to u tri dvorane i dvije sobe u zapadnom dijelu drugog kata, te još u jednu prostoriju u prizemlju koja je služila kao radionica. U tim skučenim prostorijama i bez ikakva pomoćnog osoblja, Fizikalni kabinet se zalaganjem prof. Dvořáka brzo razvio. Knjižnica je ubrzo bila opskrbljena velikim brojem knjiga i časopisa, a zbirka uređaja svim što je bilo potrebno za izvođenje demonstracijskih pokusa i za praktikume. To je istovremeno bio i početak stvaranja Zbirke zavoda.

Unatoč veoma skromnim materijalnim sredstvima, i činjenici da je bio jedini čovjek u Fizikalnom kabinetu, prof. Vinko Dvořák je razvio i znatnu znanstvenu djelatnost. Naročito uspješne rezultate postigao je na području aktustike i mehanike ("Dvořák-Rayleighova cirkulacija"), mehaničkog djelovanja zvuka na rezonatore, a zapaženi su i njegovi radovi iz povijesti fizike. Osobno je izradio mnoge znanstvene instrumente i uređaje; poznat je njegov uređaj za pokazivanje reakcionog djelovanja zvuka na osnovi Dvořák-Rayleighovog efekta kao i električni instrumenti za koje je na izložbi 1896. godine u Budimpešti dobio "Veliku kolajnu".


ZBIRKA FIZIČKOG ZAVODA

Useljenjem Fizikalnog kabineta u zgradu na Wilsonovom trgu, započelo je stvaranje Zbirke uređaja i demonstracijskih pokusa, koja danas sadrži više tisuća uređaja i knjiga, od kojih su mnogi neprocijenjive vrijednosti.

Nabavka uređaja i instrumenata za nastavu fizike kroz različita razdoblja postojanja Fizičkog zavoda bila je u velikoj mjeri uvjetovana istraživačkim usmjerenjima pojedinih profesora zavoda koji su opremali zbirku, ali je također i brzo slijedila pojedina otkrića u fizici. Tako je samo šest mjeseci nakon Röntgenovog otkrića, tj. 30. svibnja 1896. godine kupljena prva rentgenska cijev od tvrtke Geissler za 30 maraka, a za koju kao izvor visokog napona još i danas služi Rühmkorffov induktor s dva prekidača nabavljen 1876. godine. Otkrićem elektromagnetskih valova, nabavljena je 1897. godine oprema za Hertzove pokuse prijenosa na daljinu, koja se sastoji od prijemne i odašiljačke antene s dipolima, koherera i polarizacijskih rešetki. Nakon objavljivanja Teslinih patenata u Zbirku su stigli uređaji za pokuse s visokofrekventnim strujama, od kojih treba istaći Teslin transformator sa živinim prekidačem. Zanimanje pojedinih članova Fizičkog zavoda za glazbu i zvuk vidljivo je i iz dobro opremljene zbirke glazbenih vilica i svirala, te drugih uređaja za proučavanje zvuka, a naročito se ističu Dvořákovi rezonatori.

Zbirka se do danas postupno unapređivala i popunjavala brojnim drugim uređajima za izvođenje klasičnih pokusa iz povijesti fizike, te preciznim laboratorijskim instrumentima. I danas se u redovnoj nastavi opće fizike, pored suvremenih, koriste i stari, ali nikako ne i zastarjeli uređaji, kao što su Newtonova cijev za slobodni pad, Torricelijeve cijevi sa živom, Magdeburške polukugle, Galilejeva daska, Atwoodov padostroj, Pohlova optička klupa s lučnicom, Boškovićeva prizma, Thompsonov apsolutni elektrometar, Thompsonova amperska vaga i dr. Na taj način, pored svoje svakodnevne upotrebne vrijednosti, Zbirka Fizičkog zavoda ima i značajnu muzejsku vrijednost, jer sadrži neprocijenjive eksponate iz povijesti i razvoja fizike u Hrvatskoj.


Opće informacije

Znanstveni projekti

Telefonski i web imenik

 

Web stranice laboratorija

NMR čvrstog stanja

Zadnja promjena: 12. 01. 2010.
Webmaster: D. Paar